U oblasti privrednog prava, naša kancelarija Vam može pružiti sledeće pravne usluge:
- Osnivanje privrednih društava, konstituisanje organa upravljanja, izbor i razrešenje
članova organa upravljanja; - Sprovođenje postupaka promene pravne forme, statusnih promena i promena
vlasničke strukture u privrednim društvima; - Smanjenje i povećanje osnovnog kapitala društva;
- Sprovođenje postupka likvidacije privrednog društva;
- Zastupanje pred Agencijom za privredne registre i drugim upravnim organima;
- Pravno savetovanje i zastupanje u pregovorima u vezi sa zaključenjem ugovora u
privredi i vansudskih poravnanja, kao i sastavljanje navedenih pravnih akata; - Zastupanje privrednih društava u sudskim i arbitražnim postupcima.
Privredno pravo
Privredno pravo čini sistematizovani skup pravnih normi o osnivanju i pravnom položaju,
odnosno statusu privrednih društava koja se pojavljuju kao učesnici, tj. subjekti u pravnom
prometu, pravne norme koje regulišu odnos privrednih društava prema državi, kao i pravne
norme kojima su regulisani međusobni odnosi privrednih subjekata u pravnom poslovanju na
tržištu. Pod pojmom privredno pravo podrazumeva se i međunarodno privredno pravo –
spoljnotrgovinsko poslovanje i drugi oblici privrednog poslovanja sa inostranstvom.
Privredno društvo je pravno lice koje obavlja delatnost u cilju sticanja dobiti. Zakon o
privrednim društvima poznaje četiri forme privrednih društava i to ortačko društvo,
komanditno društvo, društvo sa ograničenom odgovornošću i akcionarsko društvo. U našem
pravnom sistemu, kao posebna pravna forma, pojavljuju se i preduzetnici koji predstavljaju
individualnu formu organizovanja preduzeća radi obavljanja određene delatnosti radi sticanja
dobiti, pod, po pravilu, individualnim (ličnim) poslovnim imenom, od strane fizičkog lica i sa
neograničeno odgovornošću celom svojom imovinom.
Ugovor u privredi
Privredna društva, obavljajući svoju delatnost radi sticanja dobiti, zasnivaju međusobne
obligacione odnose, pre svega zaključivanjem raznih ugovora u privredi. Prema Zakonu o
obligacionim odnosima, ugovori u privredi su ugovori koje preduzeća i druga pravna lica
koja obavljaju privrednu delatnost, kao i imaoci radnji i drugi pojedinci, koji u vidu
registrovanog zanimanja obavljaju svoju privrednu delatnost, zaključuju među sobom u
obavljanju delatnosti koje čine predmet njihovog poslovanja ili su u vezi sa tim delatnostima.
Postoje određene specifičnosti koje važe za sve ugovore u privredi, bez obzira što se sami
ugovori u privredi među sobom razlikuju. Osnovne karakteristike ugovora u privredi su
sledeće:
- Svi ugovori u privredi su teretni ugovori.
- U zavisnosti od konkretnog posla, pojavljuju se određena zakonska ograničenja
autonomije volje ugovornih strana, kao što su propisivanje saglasnosti nadležnog
organa kao uslov za punovažnost ugovora (prethodna saglasnost – dozvola, ili
naknadna saglasnost – odobrenje), ili propisivanje obaveznog načina zaključivanja
ugovora (javno nadmetanje, prikupljanje ponuda i sl). - Opšte je pravilo da se ugovori zaključuju saglasnošću volja ugovornih strana.
Međutim, kada su u pitanju složeni i dugotrajni ugovorni odnosi, posebno kada je
uključen i širi društveni interes, samim zakonom se propisuje obavezna pismena
forma. Ipak, naša preporuka je da se svi ugovori u privredi uvek zaključuju u
pismenoj formi, čak i kada ta forma nije uslova za punovažnost ugovora, jer pismena
forma olakšava dokazivanje konkretnih ugovornih prava i obaveza ugovornih strana
na sudu. - Kod ugovora u privredi karakteristična je opšta (generalna) ponuda. To je ponuda za
zaključenje ugovora učinjena neodređenom broju lica, koja sadrži bitne sastojke
ugovora čijem je zaključenju namenjena. Opšta ponuda se pojavljuje u formi opštih
uslova poslovanja ili u formi tzv. tipskih ugovora. - Kod ugovora u privredi postoje slučajevi kada se ćutanje smatra prihvatanjem
ponude. Tako na primer, kada ponuđeni stoji u stalnoj poslovnoj vezi za ponudiocem
u pogledu određene robe, smatra se da je prihvatio ponudu koja se odnosi na takvu
robu, ako je nije odmah ili u ostavljenom roku odbio. Zatim, lice koje se ponudilo
drugom da izvršava njegove naloge za obavljanje određenih poslova, ili izvršenje
takvih naloga spada u njegovu poslovnu delatnost, dužno je da izvrši dobijeni nalog
ako ga nije odmah odbilo. Bitno je naglasiti da se van ovih slučajeva, odredba u
ponudi da će se ćutanje ponuđenog ili kakvo drugo njegovo propuštanje smatrati kao
prihvatanje, smatra ništavom, odnosno ne proizvodi pravno dejstvo. Kada se ugovor
zaključuje ćutanjem, smatra se da je ugovor zaključen u trenutku kada je ponuda
stigla ponuđenom. - Uvek treba imati u vidu da se ugovori u privredi mogu zaključiti pismenim
ponudama i pismenim prihvatima neovlašćenih lica ako su, kumulativno,
ispunjeni sledeći uslovi: 1) ako je takva izjava sačinjena na hartiji sa utisnutim ili
odštampanim oznakama ponudioca ili ponuđenog kojom se oni u svom poslovanju
služe(memorandum), 2) ako je takva izjava snabdevena pečatom ili štambiljem
ponudioca ili ponuđenog (ovaj uslov u međunarodnoj praksi sve više izostaje), 3) da
se takva izjava odnosi na posao kojim se ponudilac ili ponuđeni redovno bave i da ne
prelazi obim njihovog redovnog poslovanja, 4) da ponudilac, odnosno ponuđeni nisu
znali da je ponudu ili prihvat potpisalo neovlašćeno lice. - Rokovi prigovora i zastarelosti u privrednom pravu su izuzetno kratki. Prigovori na
vidljive i skrivene mane moraju se izjaviti odmah po otkrivanju. Opšti rok
zastarelosti je tri godine.